Glavobolja može biti čest simptom moždanoga udara, a postoje i određene primarne glavobolje poput migrene, koje su povezane s većim rizikom od nastanka moždanog udara.

Migrena je najčešća primarna glavobolja od koje boluje svaka sedma osoba u svijetu, a procjenjuje se kako u Hrvatskoj od migrene boluje oko 400 000 ljudi. Brojne studije pokazale su pozitivnu povezanost migrene s vaskularnim bolestima, osobito s ishemijskim moždanim udarom, hemoragijskim moždanim udarom, infarktom miokarda, venskom tromboembolijom i fibrilacijom atrija. Veza je jača u migrene s aurom nego u migreni bez aure, a također je veza izraženija u mlađih žena, žena koje puše cigarete i uzimaju oralne kontraceptive. Jača povezanost s moždanim udarom povezuje se i s povećanom učestalošću napada migrene, ali ne i sa jačinom samog napada.

Nadalje, smatra se i da genetski mehanizmi imaju određenu ulogu. Migrenski infarkt, rijetka je komplikacija migrene ali mora biti uvršten u diferencijalnu dijagnozu ishemijskog moždanog udara.

Pristup liječenju migrene usmjeren je na prevenciju akutnih napada migrene, ali i na intervencije vezane uz stil života (zdrava prehrana, tjelovježba, prestanak pušenja) te liječenje ostalih vaskularnih čimbenika rizika (dobra regulacija krvnog tlaka, hiperlipidemije) čime se ujedno sprječava i nastanak moždanog udara.