U sklopu projekta „Prevencijom do zdravlja mozga“ Udruga cerebrovaskularnih bolesnika Osječko-baranjske županije – Cerebro Osijek organizirala je 1. prosinca 2023. u prostoru udruge posljednje dvije javne radionice.
„Projekt „Prevencijom do zdravlja mozga“ provodi se do kraja 2023. godine te je financiran sredstvima Osječko-baranjske županije s ciljem informiranja i edukacije stanovništva o prevenciji moždanog udara“, istaknula je u uvodnoj riječi predsjednica Cerebro Osijek docentica Ružica Palić Kramarić, neurologinja sa subspecijalizacijom iz cerebrovaskularnih bolesti.
Prvo predavanje „Moždano krvarenje – dijagnoza i nove metode liječenja” vodio je doktor Robert Tusić, specijalist neurolog. Istaknuo je kako moždani udar može biti uzrokovan začepljenjem arterija u glavi ili na vratu (ishemijski moždani udar) te stvaranjem ugruška ili puknućem krvne žile (hemoragijski moždani udar). U 85 posto slučajeva riječ je o ishemijskim moždanim udarima, a u 15 posto o moždanim krvarenjima. Iako su moždana krvarenja rjeđa, njihova je prognoza lošija jer je smrtnost bolesnika koji dožive neku vrstu moždanog krvarenja veća, a invaliditet teži. Klinički se moždano krvarenje najčešće manifestira poremećajem stanja svijesti (u 50 % slučajeva), mučninom i povraćanjem (40 – 50 % slučajeva), glavoboljom (40 % slučajeva), epileptičkim napadima (6 do 7 % slučajeva) te žarišnim neurološkim deficitima, pojasnio je doktor Tusić. Dodao je kako je terapija takvog oblika moždanog krvarenja većinom primjenom lijekova, te iznimno operativnim zahvatima. Istaknuo je i kako u predviđanju ishoda važnu ulogu ima obujam krvarenja, odnosno hematoma u mozgu pacijenta, zbog čega je vrijeme dolaska u bolnicu oboljeloga ključno. Stoga je poručio da je iznimno važno prepoznati rizične skupine pacijenata i raditi na primarnoj i sekundarnoj prevenciji moždanog krvarenja.
“Važnost prepoznavanja i zbrinjavanja bolesnika s poteškoćama gutanja” naziv je druge radionice koju je održala magistra sestrinstva Danijela Skelac. Navela je kako problemi s gutanjem mogu izazvati ozbiljne komplikacije, poput pothranjenosti, ulaska hrane u pluća, ali i uzrokovati negativne psihosocijalne posljedice kod pacijenta koji nije u mogućnosti pravilno unositi tekućinu i hranu i zbog toga osjeća sram i nelagodu. Mnoge bolesti mogu uzrokovati pojavu disfagije, od infekcija, tumora i bolesti mišića, do neuroloških poremećaja, poput moždanog udara, Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze. Otkrivanje disfagije kod oboljelih od moždanog udara ključno je za sprječavanje lošeg ishoda povezanog s udisanjem hrane i tekućine te nedovoljnim unosom tekućina i hrane, zbog čega je nužno poštovati temeljna načela rada s takvim bolesnicima, pojasnila je Skelac. To obuhvaća zaštitu respiratornog sustava, prevenciju dehidracije i pothranjenosti te sprječavanje razvoja psihološko-socijalnih tegoba. Pacijentima koji imaju ovakve tegobe zbog toga je nužno osigurati određene intervencije, koje između ostaloga obuhvaćaju vježbe za jačanje mišića zaduženih za gutanje, zauzimanje pravilnog položaja prilikom hranjenja, pripremu hrane odgovarajuće gustoće, ali je isto tako važno i pobrinuti se da se osoba osjeća ugodno i da štitimo njegovu privatnost, poručila je Skelac.
Nakon pitanja iz publike zainteresiranim građanima medicinske sestre s Klinike za neurologiju KBC Osijek mjerile su krvni tlak i razinu šećera u krvi.